4. Kongres fizijatara BiH

ZNAČAJ RANE REHABILITACIJE U POBOLJŠANJU KVALITETA ŽIVOTA PACIJENATA NAKON AKUTNOG INFARKTA MIOKARDA

Аутори:
1. Slavica Jandrić, 2. Biljana Stevic Guzijan, JZU Bolnica Gradiska, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina

Апстракт:
Uvod: Akutni infarkt miokarda (AIM) je akutni klinički oblik koronarne bolesti srca koji nastaje pri okluziji koronarne arterije. Karakteriše ga trajno oštećenje, funkcionalni i anatomski gubitak srčanog tkiva, što narušava kvalitet života. Kvalitet života obuhvata četiri dimenzije: fizičko zdravlje, funkcionalni status i aktivnosti svakodnevnog života, mentalno zdravlje i socijalno zdravlje. Fizička aktivnost predstavlja osnovnu metodu rehabilitacije kardioloških bolesnika. Cilj: Primarni cilj liječenja oboljelih od AIM je poboljšanje kvaliteta života. Svrha istraživanja je bila da se utvrdi kvalitet života pacijenata mjesec dana nakon AIM i rane rehabilitacije. Ispitanici: Izvedena je prospektivna studija na uzorku od 80 pacijenata sa postavljenom dijagnozom AIM. Uslov za uključenje u studiju je bio da su ispitanici imali AIM minimalno prije mjesec dana. U praćenom razdoblju nije došlo do osipanja uzorka te je sveukupno u studiju ušlo 80 osoba. Pacijenti su tretirani standardnom medikamentnom i reperfuzionom terapijom, te je kod svih provedena rana kardiološka rehabilitacija. Metode: Procjena kvaliteta života vršena je pomoću SF-36 savremene ankete zdravlja, s rezultatima prikazanim na dva načina: a) procjena osam dimenzija zdravlja i b) dvije sumarne mjere zdravstvenog statusa: fizičko i mentalno zdravlje. Rezultati: U studiji je dokazano da od AIM obolijevaju češće muškarci (X²=0,99; df-2; p=0,009). Pojava AIM je češća u srednjoj životnoj dobi, prosječne dobi 62,08 (±8,53) godina. Kvalitet života pacijenata nakon AIM mjeren SF-36 anketom je narušen (X²=54,38; df-2; p<0,0001). Oboljeli od AIM imaju značajnije narušenu dimenziju mentalnog zdravlja (X²=47,06; df-2; p<0,0001) u odnosu na dimenziju fizičkog zdravlja (X²=45,93; df-2; p<0,0001) mjerenu SF-36 anketom. Zaključci: Status fizičkog zdravlja kod oboljelih od AIM je povoljniji u odnosu na status mentalnog zdravlja. U borbi za poboljšanje kvaliteta života ovih bolesnika važan je nastavak kontinuirane i dozirane fizičke aktivnosti u kombinaciji sa predloženom medikametnom terapijom i promjenom načina života.

Кључне речи:
akutni infarkt miokarda, rana rehabilitacija, kvalitet života

Тематска област:
Медицинска рехабилитација кардиоваскуларних и пулм

Уводни рад:
Да

Датум пријаве сажетка:
14.07.2012.

Бр. отварања:
1005

Конференцијa:
4. Kongres fizijatara BiH